Pozovite nas: 061/383-0223
Uobičajeno je da se neko oseća nervozno u određenim društvenim situacijama kao što su odlazak na sastanak ili držanje prezentacije. Ali kod osoba koje imaju socijalnu fobiju, svakodnevne aktivnosti stvaraju osećaj anksioznosti, straha, sramote od toga da će ih neko kritikovati ili osuđivati. Ovakav stres značajno utiče na kvalitet života, rada, odlaska u školu ili drugih aktivnosti.
Ako neko osećaj stida ili neprijatnost u određenim društvenim situacijama ne znači da ima socijalnu fobiju, a ovo posebno važi za decu. Nravno, treba uzeti u obzir razlike u ljudima koje mogu da dovedu do različitog nivoa prijatnosti u društvenim situacijama.
Za razliku od osećaja nervoze,koji može da se javi svakog dana, osobe sa socijalnom fobijom imaju osećaj straha i anksioznosti koji značajno utiče na svakodnevni život, posao, odlazak u školu i na druge aktivnosti. Socijalna fobija se najčešće javlja od 13. do 15. godine,a li može da se javi kasnije ili ranije.
Strah od situacija u kojima neko može da Vas kritikuje
Zabrinutost oko eventualne situacije u kojoj možete da se osramotite
Intenzivan strah od razgovora sa nepoznatim ljudima
Strah od toga da će drugi primetiti da ste anksiozni
Strah od toga da možete da pocrvenite, da se znojite, tresete ili da Vam glas podrhtava
Izbegavanje situacija gde možete da budete u centru pažnje
Crvenilo u licu
Brzi otkucaji srca
Podrhtavanje
Znojenje
Osećaj mučnine
Nemogućnost da se dođe do daha
Vrtoglavica
Osećaj gubitka svesti
Napetost u mišićima
Komunikaciju da nepoznatim osobama
Odlazak na žurke ili druge društvene aktivnosti
Odlazak na posao ili u školu
Započinjanje razgovora
Kontakt očima sa drugim ljudima
Ulazak u sobu u kojoj ljudi već sede
Jedenje pred drugim ljudima
Odlazak u toalete u restoranima ili dugim javnim mestima
Izbegavanje situacija koje mogu da dovedu do anksioznosti može da izgleda kao dobro rešenje, ali je ono samo kratkotrajno. Dugoročno gledano, anksioznost će se samo povećati vremenom ako se na vreme ne krene sa lečenjem.
Javite se lekaru ako osetite strah ili počnete da izbegavate uobičajene društvene situacije zbog brige da će te se osramotiti ili eventualnog osećaja panike.
Socijalne fobije se javljaju kod kompleksne interakcije bioloških faktora i faktora sredine. Mogući uzroci su:
Nasledni. Češće su socijalne fobije u nekim porodicama, ali nije jasno koji je uticaj genetskih faktora
Moždane strukture. Osobe koje imaju vrlo aktivan deo mozga koji se zove Amigdala imaju pojačan osećaj straha, što može da dovede do anksioznosti u nekim društvenim situacijama
Okruženje. Socijalna fobija može da se javi posle intenzivne neprijatne ili stresne društvene situacije.
Porodična predispozicija. Češće se javljaju socijalne fobije kod osoba čiji roditelji ili braća/sestre imaju socijalnu fobiju
Negativna iskustva. Deca koju drugi zadirkuju, maltretiraju, ponižavaju su sklonija socijanim fobijama. Konflikti u porodici, traume, zlostavljanje mogu da dovedu do socijalne fobije
Temperament. Sa većim rizikom su deca koja su stidljiva, plašljiva i povučena
Ako se ne leči, socijalna fobije može da utiče na posao, školu, odnose sa drugim ljudima i svako uživanje u životu. Socijalne sobije mogu da dovedu do:
Smanjenog samopouzdanja
Negativnog ličnog stava
Preveliku osetljivost na negativne komentare
Lošu komunikaciju da drugim ljudima
Izolacije
Loših rezultata u školi ili na poslu
Zloupotrebe alkohola ili drugih supstanci
Pokušaja samoubistva
Javite se lekaru na vreme. Što se duže čeka sa početkom lečenja, simptomi će biti izraženije i sporiji će biti proces izlečenja
Zakažite pregled kod NeuroViva stručnjaka prof. dr Aleksandre Nedić